Razvoj gospodarstva u općini Neum

Kao početak razvoja turizma u Neumu može se smatrati 1911. godina, kad austro-ugarski namještenici u Neumu traže od Zemaljske vlade da im izgradi neki smještajni objekt i uredi dio plaže za njihove obitelji, koje bi oni koristili tijekom ljeta. Velika praznina u razvoju neumskoga turizma potrajat će sve do sredine 50-ih godina prošloga stoljeća.
Značajne godine u razvoju samog Neuma i neumskog turizma:
- 1952. počinje se graditi odmaralište PTT radnika BiH na mjestu ribarnice. Kasnije se odmaralište dograđuje i ima smještajni kapacitet oko 60 ležaja.
- 1955. godine izgrađeno je odmaralište šumarskih radnika.
- Nešto poslije slijedi gradnja Centralnog restorana i autokampa.
- 1959. godine Neum dobiva vodu iz izvorišta Blace.
- 1962. godine Neum dobiva električnu energiju.
- Jadranska magistrala prolazi kroz Neum 1965.

Slijedi izgradnja brojnih odmarališta:
-  odmaralište zdravstvenih radnika s oko 50 ležaja.
-  odmaralište grafičkih radnika s 10 ležaja.
-  odmaralište CKSKBiH s 45 ležaja.
-  odmaralište Željezare Zenica s 80 ležaja.
-  odmaralište Skupštine općine Tuzla s 50 ležaja na mjestu stare kuće obitelji Butigan.
-  odmaralište Feroelektra iz Sarajeva s 80 ležaja.
-  odmaralište radnika bolnice Kasindol iz Sarajeva s 20 ležaja.
-  kompleks garsonijera i stanova poznat po imenu Pliva-Jajce, gdje je više od 10 vlasnika.

S  izgradnjom odmarališta grade  se  i  sadržaji  koji služe ugodnijem boravku gostiju: ugostiteljske radnje, trgovine, tržnica, mjesna i turistička infrastruktura. Općina Čapljina dodjeljuje prve lokacije pojedincima koji grade kuće za odmor, ili kasnije obiteljsko-stambene kuće. U to vrijeme počinje se graditi prvi hotel u Neumu – Dom penzionera Neum (današnji hotel
„Neum“).
Osnivanjem općine Neum 29. prosinca 1977. stvaraju se pretpostavke za ubrzani gospodarski razvoj, koristeći prije svega kvalitetne prirodne resurse (24,5 km razvedene morske obale).
U vrijeme osnivanja, općina Neum bila je izrazito nerazvijena, bez ijednoga gospodarskog subjekta. Glavna okosnica razvoja u primorskom dijelu bio je turizam, a u zaleđu ekstenzivno gospodarstvo. Turizam je bio socijalno-odmarališnog tipa. Glavnu turističku ponudu činila su odmarališta tadašnjih većih poduzeća, a privatni smještaj bio je skroman. Gospodarska infrastruktura bila je nedovoljna i za postojeće smještajne objekte. Tu se posebno misli na neredovitu opskrbu električnom energijom i mali kapacitet lokalnoga vodovoda Blace (oko 4 l/s).
Ovakvo stanje i potrebe uvjetovali su da je tijekom 1978., nakon svestranoga znanstvenog i stručnog rada, prihvaćen dokument „Koncept dugoročnog razvoja primorskog dijela općine Neum“, koji je bio i ostao temelj i okosnica svih budućih razvojnih planova, bilo generalnih ili parcijalnih. Koncept je potvrdio izrazito vrijedne prirodne resurse neumskoga područja (nenarušenost i prirodnu očuvanost neumskoga područja, kvalitetu mora, ugodnu mediteransku klimu, velik broj sunčanih dana, itd.).

Prateće djelatnosti turizmu bile su više nego skromne: nešto trgovine, zametak komunalnih usluga, loše ptt veze, dvije-tri prometnice u Neumu. Ukupan broj zaposlenih kretao se oko 250, od čega ih je u hotelu „Neum“ bilo oko 150. Tada je bilo izgrađeno oko 200 vikend-objekata i 40-ak objekata za stalno stanovanje.
Dom penzionera Neum otvoren je 1977. godine kao objekt poluotvorenog tipa, a kasnije je postao komercijalnim objektom. Dogradnja Doma penzionera (depadansa hotela) s 300 ležaja završena je 1983. godine i tada taj objekt mijenja naziv u hotel „Neum“ i ima 800 ležaja.
Tvornica pluta „Šipad“ završena je 1983. godine, što je omogućilo novih tridesetak radnih mjesta. Živinarska farma u Hutovu za proizvodnju pilećeg mesa počela je raditi 1983. godine. Kapacitet joj je bio 120.000 pilića.
U oblasti društvene infrastrukture treba spomenuti osnovnu školu u Hutovu, te sektorsku ambulantu u Hutovu, s jednim stalnim bolničarom i jednim povremenim liječnikom.
Usporedo s razvojem gospodarstva razvijaju se i objekti  društvenih  djelatnosti.  Zgrada  osnovne  škole u Neumu završena je 1983. godine, te je školska 1983./1984. počela u novoj školi.
Izgradnjom i korištenjem suvremeno opremljenoga i kadrovski popunjenoga Doma zdravlja Neum osigurana je pristojna razina primarne zdravstvene zaštite, kako za potrebe građana općine Neum tako i za turiste.
U okviru tadašnje RO „Bregava“ izgrađeni su značajni trgovački prostori, skladišni i prodajni, za čim se dugo vremena osjećala potreba.

Hotel „Sunce“ izgrađen je i pušten u rad 1983. godine. Smješten je na samoj morskoj obali. Raspolaže s 400 kreveta u jednokrevetnim, dvokrevetnim sobama i apartmanima, te suvremenim ugostiteljskim sadržajima (konoba, taverna, restoran, pivnica, slastičarnica, caffe-bar, pizzeria). Hotel se bavi kongresnim turizmom, organiziranjem izleta u turistički atraktivna mjesta, fotosafarijem, te izletima na selo.

Na lokalitetu sadašnjega hotela „Zenit“ do 1984. godine postojali su montažni drveni objekti privremenoga  karaktera.  Kako  je  regulacijskim  planom taj prostor definiran za turističke potrebe hotelskoga tipa, zatraženo je od Željezare u Zenici da taj prostor prilagodi svrsi. Danas je tu hotel „Zenit“, zdanje moderne hotelske arhitekture, koje daje specifičnu prepoznatljivost samome mjestu. Hotel „Zenit“ je završen i u rad pušten 1987. godine, s 340 ležaja raspoređenih u apartmane, jednokrevetne, dvokrevetne i trokrevetne sobe. Hotel raspolaže ugostiteljskim objektima koji pružaju bogat izbor jela i pića, te brojnim športsko-rekreacijskim sadržajima: zatvorenim bazenom, saunom, ambulantom, trim kabinetom, teniskim igralištem, prostorom za dječje igre i zabavnim salonom.
Izgradnja nove pošte, i nove centrale s 1000 brojeva, završena je 1983. godine, čime su stvoreni dobri preduvjeti za kvalitetnu ptt komunikaciju. U rad je puštena 1984. godine.
U Hutovu je funkcionirala Osnovna organizacija kooperanata, kasnije Zemljoradnička zadruga, u kojoj su se otkupljivali poljoprivredni proizvodi i ljekovito bilje. Godine 1989. u Hutovu je izgrađena dvorana za proizvodnju čamaca „Neumplast“, u kojoj je radilo desetak ljudi.

Hotel „Tat“ izgrađen je i otvoren 1987. godine, a hotel „Stella“ 1990. godine. Smješteni su u središnjem dijelu Neuma. Danas posluju skupa u sastavu „Salus - Hotel Stella“, imaju 200 ležaja, u dvokrevetnim sobama, poluapartmanima i apartmanima. Za kongrese i seminare raspolažu s više opremljenih dvorana, a nude i jedrenje na dasci, vožnju sandolinama, pedalinama i skuterima, zatim stolni tenis i bilijar. Imaju natkriveno i otkriveno parkiralište.
Hotel „Salinas“, renoviran i proširen s 250 ležaja, počinje raditi 1990. godine.

Godine 1989. završen je projekt umjetnoga uzgoja ribe (orada-lubin) i u Neumskom kanalu izgrađena farma jestive ribe, kapaciteta 120 tona, a nekoliko godina kasnije i druga, ispod poluotoka Kleka.
Glavno trgovačko poduzeće bilo je „Bregava“, kasnije OTP „Neumpro- met“, koje je 1990. godine izgradilo veliku poslovnu zgradu s uredima na katu i poslovnim prostorima (diskont) u prizemlju.
Komunalno poduzeće „Neum“ izgradilo je 1990. godine novu poslovnu zgradu u starom Neumu, s prostorom za servis i tehnički pregled vozila. Usporedno su građeni i stambeni objekti, individualni i kolektivni (više stambenih zgrada s ukupno 270 stanova).

Rat i ratna djelovanja u razdoblju od 1991. do 1995. ostavili su tragove na gospodarstvu općine Neum. Hoteli su bili djelomično oštećeni, a Salinas“ i potpuno uništen. Predratni kapaciteti svedeni su na minimum.
U poslijeratnom razdoblju postupno su sanirane materijalne štete na gospodarskim objektima, na hotelima, na odmaralištima i drugim gospodarskim i obiteljskim objektima, odnosno rasli su ugostiteljsko-turistički kapaciteti. Izgrađeno je 20-ak većih i manjih hotela i motela, te više soba i apartmana. Neum danas turističkom tržištu nudi oko 6000 ležaja, od čega 1810 u hotelima, a ostali su u manjim i većim obiteljskim hotelima, motelima, apart-hotelima i slično. Ugostiteljske usluge u Neumu pruža i niz novootvorenih restorana, caffe barova i sličnih objekata.
U poslijeratnom razdoblju izvršena je dokapitalizacija neumskih hotela u društvenom vlasništvu i registrirana su prva društva ograničene odgovornosti u mješovitom vlasništvu. Dokapitalizirana su četiri neumska hotela: „Neum“, „Sunce“, „Zenit“ i „Stella“. Dokapitalizacija nije realizirana do kraja (novac je uložen djelomično), slijedi privatizacija hotela preko ovlaštenih agencija.
U narednom razdoblju posebno treba poticati razvoj turizma u zaleđu Neuma, tzv. seoski turizam.

Oduvijek se na području općine Neum živjelo od ratarstva i stočarstva, razmjenom ili kupoprodajom onoga što su vrijedne ruke posadile a zemlja iznjedrila, čovjek, pašnjaci i staje uzgojili. More i njegova bogatstva ljudi ovog kraja koristili su u manjoj mjeri. Ribarska zadruga osnovana je 1938., a ukinuta oko 1956., baš kao i zemljoradničke zadruge, koje nisu opravdale očekivanja ljudi zbog kojih su i bile osnovane.
Osim stočarstvom i ratarstvom te donekle ribarstvom, 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća ljudi ovoga kraja, uglavnom u priobalju, bave se i izradom klačina (vapnenica). Zidao bi se kamen, sjekla bi se šuma i kamen bi se danonoćno pržio 8 do 10 dana, te bi se tako dobiveno vapno (kreč) najčešće brodovima razvozilo na cijelom području od Dubrovnika do Splita.

Težak život i stalna borba za opstanak natjerala je mnoge ljude da napuste ovo područje i pođu tamo gdje se bolje živjelo, najprije u Hrvatsku, a kasnije u zemlje zapadne Europe, pa sve do daleke Australije. U unutrašnjosti općine uskotračna željeznica, od Gabele, preko Popova polja i dalje prema jugoistoku do Dubrovnika i Zelenike, zapošljavala je određen broj radnika koji su radili kao željezničari, skretničari ili otpravnici vlakova. Bili su to najčešće ljudi iz mjesta kojima je prolazila željeznica, primjerice Brštanica i Hutovo. Taj posao omogućavao je njima i njihovim obiteljima nešto lakši život, a zbog povezanosti s većim centrima i bolje uvjete školovanja.

U oblasti poljogospodarstva, najviše su se uzgajali pšenica i ječam, a u posljednje vrijeme nešto je intenzivnija plastenička proizvodnja povrća, ponajviše paprike, salate i krastavaca. Prije rata proizvodnja duhana bila je dobro zastupljena, danas je svedena na minimum.

Na neumskome području ima oko 12.000 stabala maslina (sorti koje odgovaraju ovom podneblju, tzv. oblica). Povećano je zanimanje za sadnju maslina i proizvodnju zdravoga ploda iz kojeg se dobiva ulje visoke kvalitete. Manji dio ploda masline koristi se za konzerviranje i soljenje. Ulju s ovih prostora je međunarodna komisija za procjenu kvalitete ulja dala najviše ocjene (ekstra djevičansko ulje).
Zahvaljujući zemljopisnom položaju, u Neumu su idealni uvjeti za pčelarsku proizvodnju. Ona posljednjih godina lagano raste, ali to nije ni blizu mogućnostima koje pruža ova regija, njezin biljni pokrivač i klimatski uvjeti. Prema dostupnim podatcima, na ovom terenu nekada je bilo oko 7500 pčelinjih košnica.
Na području općine postoje programi ribarstva i školjkarstva. Moguće je dalje razvijati ove djelatnosti s druge strane poluotoka Kleka.

Od 1998. do 2002. trgovina u Neumu doživjela je pravu ekspanziju. Stjecajem povijesnih okolnosti, na ovim prostorima formirane su dvije samostalne države, Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina, što je omogućilo razvoj ove djelatnosti i zbog različitosti carinskih i poreznih opterećenja u njima. Nastalo je desetak većih privatnih trgovačkih objekata, i tridesetak manjih. Te trgovine su opskrbljivale Neumljane, goste koji su boravili u Neumu tijekom sezone i izvan nje, kao i susjedne gradove i općine Dubrovačko-neretvanske županije. Sve jača konkurencija, ograničena platežna sposobnost i kupovna moć pučanstva, ujednačavanje carinskih i poreznih propisa između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, sve je to utjecalo da trgovina u Neumu opadne, odnosno vrati se u realne okvire.