Neumsko područje u doba Kraljevine SHS i Jugoslavije

Znatan dio mladih ljudi s ovoga područja izgubio je život u Prvome svjetskom ratu, po raznim ratištima. A uklapanjem ovoga područja u civilizacijski zaos- talu novu državu – Kraljevinu SHS, pa Jugoslaviju – ono polagano stagnira na svim područjima. Tu promjenu posebno osjeća hrvatski katolički živalj. Država je prema njemu u praksi bila neprijateljski raspoložena i težila je njegovu uništenju. Nove vlasti pokušale su i s onim najgorim: zatrijeti hrvatsko ime na ovim prostorima! Ekonomsko zapostavljanje Hrvata na ovome području bila je trajna praksa te države. Pri zapošljavanju na važnijim radnim mjestima (željeznička pruga i ustanove) forsirani su Srbi i Crnogorci, premda su u stručnoj spremi daleko zaostajali za domaćim hrvatskim katoličkim življem. Naše se ljude, naprotiv, želi iskorijeniti iz svoga zavičaja, nudi im se radno mjesto u dalekim i najpasivnijim krajevima Srbije, Sandžaka, Kosova... Ako je nekoga od Srba zanimalo neko radno mjesto na kome je Hrvat, bez ikakvih posljedica bi organizirao noćno ubojstvo i domalo zaposjeo njegovo radno mjesto.

Posebno se pazilo na školstvo: u rujnu 1932. otvorena je u Hutovu škola za Hutovo, Prapratnicu, Zelenikovce i Previš. Za prvoga učitelja postavljen je musliman, iako je od pedeset petero djece bilo samo dvoje ili troje muslimana, od nametnutih službenika. Župnik don Mitar je u kronici tugaljivo zapisao: „Eto na Neumu je učitelj rišćanin Janko Marić a u Hutovu musliman Muhamed Patković“, a domalo i u Gracu učiteljica pravoslavka Milka Polić.
S pljačkanjem bogatijih Hrvata u novoj državi nastavlja se s manje smetnji. Žandari, koje država postavlja i nacionalno po svom receptu bira da „utvrđuju“ novu državu, u tom su pogledu „nemoćni“, a vrlo su uspješni u hvatanju, mučenju, globljenju i zatvaranju Hrvata za pjesmu, riječ, kilo duhana... Treba istaknuti i obvezno slavljenje srpskih vjerskih i crkvenih blag- dana, kojima država posvećuje mnogo pozornosti pa makar pravoslavnih u nekome mjestu bilo i neznatno.

Hrvatsko pučanstvo i u ovim krajevima korjenito se okreće protiv nove vlasti nanoseći joj štetu gdje god i kako god to budu dopuštale mogućnosti. Posebno se to izražava nakon ubojstva Stjepana Radića, te u pritajenom radovanju i slavljenju prigodom pogibije kralja u Marseillu. Na izborima 1938. pučanstvo ovoga kraja listom se opredjeljuje za HSS i dr. Mačeka. U vrijeme Kraljevine SHS i tzv. stare Jugoslavije,dogodili su se, ipak, i neki nužni pomaci naprijed na ovom području.
God. 1924. u Hutovu je obnovljena općina s bilježnikom i kasom. Od izbora 1928. u tu općinu su uklopljene čitave župe Gradac i Donje Hrasno. Uspostava Banovine Hrvatske, u koju je ovo područje uklopljeno, pružila je nadu hrvatskom življu da će izboriti svoju ravnopravnost i slobodu.

Tijekom rata pučanstvo neumskoga područja, sve do željezničke pruge, nije bježalo, a hrašnjanska sela temeljito su poharana i pretrpjela mnoge zločine. Koncem rata čitavo je neumsko područje postalo poprištem žestokih borbi, posebno za Hutovo, Gradac i strateški vrlo važan Vukov klanac. Najviše Hrvata sa širega i užega neumskog područja stradalo je u poslijeratnim progonima i teroru. Ti- jekom Drugoga svjetskog rata i neposredno u poraću stradalo je 89 osoba. Na području Graca i sela koja mu gravitiraju (župa Gradac) stradalo je 174, na području Hutova i sela koja mu gravitiraju (današnja župa Hutovo) 201, na području hrašnjanskih sela koja pripadaju općini Neum čak 487 osoba.
Treba osobito naglasiti da je i preko neumskoga područja prolazila jedna grana velikoga križnog puta hrvatskoga naroda. Mostar je u isto vrijeme bio i jedno od raskrižja na križnom putu. Odatle su kretale kolone zarobljenika u nekoliko pravaca – jedan od njih išao je vlakovima (u vagonima za stoku, zaključanim katancima) preko Hutova i Ravnog, prema Trebinju i dalje na istok – i slijevali su se u popovsko-trebinjsko-bilećko područje te krajeve Crne Gore.
Stolac je također bio područje velikih stratišta Hr- vata u poraću i jedno od raskrižja križnoga puta. O onima koji su otišli u čisto srpska područja koritom Bregave preko Berkovića (Dabra), pa i o onima koji su poslani u pravcu Ljubinja, vrlo se malo znade. Najkrvavija stolačka stradanja ipak su djelo zloglasnoga stolačkoga poratnog „suda“. U njemu su dobrim dijelom sjedili renomirani ratni zločinci ovoga kraja, kako Srbi tako i muslimani, kojima je prva briga i morala biti likvidacija svih onih koji su mogli nešto znati o njihovim zločinima! Svezane zarobljenike trpali su u zgrade „Gruntovnicu“ i „Doganu“, odakle su ih samo provodili preko „suda“ do stratišta.

U neposrednom poraću neko je vrijeme umalo nad cjelokupnim hrvatskim pučanstvom bdjela mora sumnjičenja i straha od „suda“ jer se nije moglo računati na pravo i pravdu. Tako će, praktično, veliki dio narodnog bića ostati izvan zakonske zaštite u svakom smislu. Nad njima će, ne samo organi te „narodne“ vlasti, nego i srpski i muslimanski civili nekažnjeno vršiti zločine jednake onima tijekom samoga rata!

Najkrvavija otvorena zlodjela počinili su tzv. terenci. Njihove jedinice preplavile su hrvatska sela i krajeve u potrazi za škriparima. To im je bila prava prigoda i opravdanje za nastavak terora nad hrvatskim selima i ubijanja bez suda. Od prvih poratnih godina pa, možemo slobodno reći, do propasti komunističke Jugoslavije, Hrvatima se trajno prišivala navodna genocidnost u ratu, a druga dva naroda uživala su plodove svoga pristanka uz „revoluciju“. To se primjenjivalo u zapošljavanju, upisivanju na studije, stipendiranju đaka i studenata, pri vaganju duhana, probijanju i kasnije asfaltiranju put- ova, elektrifikaciji, uvođenju telefona, premještanju mjesnih ureda…, a posebno u politici. Nesklonost komunističke države prema Hrvatima na ovome području očitovala se osobito pri stvaran- ju Neuma i njegove općine.
Neumskom pučanstvu oduzimalo se zemljište, bez adekvatnih naknada, i dijeljeno za izgradnju vikendica i kuća pripadnicima drugih nacionalnosti. Hrvate se zaobilazilo, s jasnom namjerom da se ovdje stvori jedan nehrvatski grad. U tome su dobro surađivale vlasti iz Sarajeva i Beograda.

Tko je Online

Imamo 4 gostiju i nema članova online

Statistika

Danas3
Jučer33
Tjedan192
Mjesec824
Ukupno58370

IZRADA LEAP-a

LEAP -Lokalni ekološki akcijski plan