Kulturno-povijesna i spomenička baština

O bogatstvu i raznolikosti kulturno-povijesne baštine Neuma i neumskoga zaleđa svjedoče mnogi vidljivi arheološki lokaliteti iz različitih povijesnih razdoblja: nalazimo ovdje prapovijesna naselja, gradine, gomile (grobne  humke-tumule) iz  brončanoga i  željeznog doba, tragove antičkoga doba, srednjovjekovne crkve i sela te nekropole stećaka.
S vidikovca Radeža pruža se predivan pogled s jedne strane na Neumski i Malostonski zaljev i poluotok Pelješac, a s druge strane (s Vukova klanca) na dolinu Neretve.

U Starom Neumu sačuvana je stara jezgra sela. Tu je znameniti vrt Ljanik u kome se sadio i uzgajao na- jkvalitetniji duhan u Hercegovini, koji se slao na car- ske dvore u Europu.
Poviše sela u katoličkom groblju je crkva sv. Ante (izgrađena 1904. godine), a u novom naselju je župna crkva Gospe od Zdravlja. U prostorijama uz crkvu smješten je muzej i galerija. U samoj crkvi ističe se Križni put, djelo većega broja umjetnika u raznim tehnikama.

U Vranjevu Selu je glasovita nekropola humske gospode Nikolića. Još uvijek je očuvano oko 160 stećaka. Na  jednome  stećku  nalazi se  njihov  plemićki grb sa zastavom. Na tri su stećka natpisi. Pod njima su grobovi Katarine Kotromanić, žene župana Nikole, te kneza Vladislava, sina župana Nikole i kneza Petra. Bogati su različitim motivima uobičajenim za srednjovjekovno ukrašavanje. Spomenuto antičko naselje s nekropolama stećaka uvršteno je na listu nacionalnih spomenika 2005. godine.
Nedaleko od nekropola stećaka, na Vidića guvnu, prapovijesnom tumulu, otkriven je i istražen grob ilirskoga ratnika („neumski ratnik“) bogat arheološkim nalazima. Vrijedni nalazi izloženi su u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i u neumskom muzeju.

Uz put Neum – Stolac, u Moševićima, sagrađena je 1897. crkvica Svih svetih. Na području sela pronađena je ploča s natpisom, koja spominje crkvu sv. Petra i Pavla i sv. Varvare. Kamen na kojemu su uklesana tri križa vjerojatno potječe s toga lokaliteta. Ugrađen je u zid Matuškove kuće u središtu sela. Manja nekropola stećaka nalazi se na Nadgrebnicama.

U antičko doba nastaje važno naselje u Gradačkome polju, koje se smješta u vrijeme od 4. do 1. st. pr. Krista. Gradac je u srednjem vijeku središte župe Zažablje, a crkva sv. Ane, obnovljena 1619. godine, jedan je od najstarijih sačuvanih sakralnih objekata u ovome dijelu Hercegovine. I svetište današnje župne crkve iz istog je vremena. Današnja župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije sagrađena je 1887. godine. U crkvi se ističe Križni put umjetnika Katića, podrijetlom sa susjednoga Hotnja, a pred spomenikom žrtvama II. svjetskog i Domovinskog rata postavljena je „Pietà“, kip majke iz naroda s umirućim sinom u krilu, rad akademskog kipara i slikara Zlatka Čulara.

Nekropola stećaka u Dobrovu pod Hum- cem ubraja se među najljepše nekropole na prostoru općine. Uz nekropolu se nalazi  lokalitet  Crkvina.  U  polju  je vrelo Dobroštik i kod njega kamenica na kojoj je natpis koji spominje Boška Simeunovića.

Hotanj Hutovski spominje se 1423. godine kao prebivalište vlastelina Grgura Vukosalića Nikolića. Tu se nalazi i kuća pločnica građena početkom 19. st. u kojoj se rodio don Lazar Lazarević, provikar (zamjenik biskupa) za Trebinjsko-mrkansku    biskupiju. Vrijedan objekt je i don Andrina (Lazarevića) čatrnja napravljena sredinom 18. stoljeća pod selom a poviše puta koji iz Graca vodi u Hotanj. Nedaleko  od  sela  nalazi  se  Šaraića  peć (pećina), vrlo zanimljiv speleološki objekt ispred kojega je prirodni kameni most koji predstavlja  svojevrstan  prirodni  fenomen (vidi prilog „Prirodne znamenitosti neumskoga zaleđa“).

U Donjem Drijenu nalazio se Krmekov čardak (kuća na kat) sa sunčanim satom. Ta jedinstvena građevina porušena je u Domovinskome ratu.

Na zaravni Lišća nalazimo veću koncentraciju tumula. Ondje je i vrlo lijepa nekropola stećaka.

Na Podžablju, uz samu prometnicu za Hutovo, izdvajaju se tri monumentalne prapo- vijesne grobne gomile stare preko 4000 godina (tzv. hercegovačke piramide).
U Broćancu se nalaze dvori zažapske vlastele Šimraka, koji su imali i svoj grb sačuvan u Fojničkome grbovniku. Njihovi su dvori (kućišta) po mišljenju arheologa jedinstvena građevina u Bosni i Hercegovini iz toga vremena. Tu stanuju u 17. stoljeću i poznati Nonkovići. Podno sela su maslinici, a od 1951. i stara uljara za mljevenje maslina i proizvodnju maslinova ulja.

Putičin i Obadov čardak građevine su  jedinstvene  arhitekture. Selo je sačuvalo tradicijsku novovjeku seosku arhitekturu.
U blizini sela je prastara seoska lokva i zanimljiva čatrnja građena za vrijeme Kraljevine Jugoslavije.

Na lokalitetu Prisjeka nalazi se „urbanizirano“ pretpovijesno naselje (oko 4000. god. pr. Krista). Ovdje, na prijevoju između masiva Žabe i Gradine, uz prometnicu Neum – Stolac, nalazi se i razmjerno dobro očuvani stari Hutovski grad. Kako se nalazio na glavnom putu od Stona prema Bosni, na tzv. putu soli, korišten je u svim povijesnim razdobljima. Središnja visoka kula (venecijanska), sazidana u 17. stoljeću, daje pečat Gradu koji je krajem 18. i početkom 19. stoljeća dograđivan. Unutar Grada nalazimo gospodarske objekte koji su služili posadi za svakidašnji život: čatrnje, izbe i slično. Iz srednjega vijeka ili novijeg doba su ruševine crkve pokraj velike kule. Iz arhivske građe saznajemo da je u gradu kao svećenik službovao don Jure Sunožić. Ispod sjeverne kule smještena je tamnica u koju je posljednji vladar Grada, zapovjednik Hutovske kapetanije Hadži-beg Rizvanbegović, zatvarao svoje sužnje nad kojima je provodio stravična mučenja. To je jedan od rijetkih razmjerno dobro uščuvanih starih gradova.
Iz suvremenoga su doba (iz godine 1901.) zgrade željezničke postaje i nadzorništva Hutovo.
Veliki graditeljski pothvat učinjen je krajem 19. i početkom 20. stoljeća kad je izgrađena i puštena u promet željeznička pruga Gabela – Gruž (Dubrovnik) i do Zelenike u Boki Kotorskoj. Trasa pruge u dužini oko 15 kilometara prelazi kroz neumsku općinu.

Sačuvane su i zgrada općine u kojoj su se lokalne vlasti sastajale od 1924. do 1945. (Narodni Odbor opštine Hutovo radio od 1945. do 1955. u Raičevoj kući). Zgrada prve škole (financijske uprave), zadružni domovi (prva osmorazredna škola počela s radom 1960.), nova škola (iz 1974./75. iz projekta „1000 škola u BiH“) i Zavičajna kuća „Hutovo“, u kojoj je smještena etnološka zbirka. Zavičajna kuća „Hutovo“ spomenik je onima koji živote položiše za vjeru i domovinu. Nalazi se u cimiteriju (tzv. šamatoriji) župne crkve Krista Kralja. U prizemnoj stojaćoj kući nalazi se zbirka s oko 350 etnoloških izložaka, spomenika svakidašnjice domaćega stanovništva. U zbirci je smješten velik broj kućanskih predmeta koji su služili za prehranu, odijevanje, higijenu, potom stara glazbala, oruđa, itd.

Ispred Zavičajne kuće i crkve smješten je i lapidarij u kojemu se može vidjeti tridesetak kamenih spomenika sa širega područja Hutova: fosilne ostatke biljaka i životinja stare preko 150 000 godina, rimski miljokaz iz 3. stoljeća, rimsku stelu, srednjovjekovni Radovčev natpis s carine iz 1418. godine, stećke, mletačke željezne kugle za razbijanje zida, kamene ploče s arapskim natpisom s Hutovskoga grada, starinsko guvno i mnoge druge vrijedne kamene spomenike. U crkvi Krista Kralja postavljen je križni put umjetnika Ljube Laha.
Dodatnu ljepotu ovome prostoru daje mala crkva, izgrađena 1907., u kojoj je smještena Lurdska špilja. U crkvi posvećenoj sv. Luki, sv. Ivanu i Gospi Lurdskoj nalazimo i kipove spomenutih svetaca.

Uz jezero Vrutak nalazi se Oltarište gdje je na Pavlov dan 1525. slavljena sveta misa, što je bio ujedno i prvi spomen Hutova.
Vrijedno je spomenuti i kasnoantički lokalitet Crkvine s ostatcima crkve i nekropolom s više od 100 stećaka. U blizini je i nekropola stećaka Karasovice.

Na Donjem Zelenikovcu na ploči (litici) izidana je jedinstvena prastara grobnica. Grobnica je nadsvođena ravnim kamenim krovom na kojemu je manji kameni križ, a u bočnom se zidu nalazi niša za svijeću. Poviše grobnice nalazi se velika prastara čatrnja zvana Grobnica.

Glumina (Galimanaik) se spominje u srednjem vijeku (polovicom 10. st.) kao jedan od zahumskih gradova. Skupina  gomila-tumula smještena je na prostoru od Glumine k Međugorju, a u njoj dominiraju dvije između kojih prolazi  cesta  koja  vodi  u  selo. Na Međugorju nedaleko od Glumine nalazi se jedna od najljepših nekropola stećaka u neumskoj općini.

Svetište Kraljice Mira u Donjem Hrasnu, na Cerovici, proglašeno je 1977. godine središnjim marijanskim svetištem Trebinjsko-mrkanske biskupije. Na Gradini se uzdiže kip Majke Božje Kraljice Mira, koga je izradio akademski kipar Ante Starčević iz Zagreba. Do kipa Kraljice Mira vodi nas Križni put, djelo Roberta Kvasine, a odljeve u bronci izradio je akademski kipar Dušan Stanojević.
Središnje mjesto zauzima župna crkva iz 1935. godine. U crkvi se od 1989. nalazi i sakralna galerija. Spomenik žrtvama Drugoga svjetskog rata Trebinjsko-mrkanske  biskupije  i  župe  Hrasno,  otkriven 1991.  godine,  djelo  je  akademskog  kipara  Nikole Vučkovića iz Metkovića.
Galerija općih i povijesnih slika (njih oko 300) te etnološka zbirka otvorena je 1995. godine. U njoj se čuvaju predmeti koji su žiteljima ovoga kraja služili za život i rad.
Nedaleko od svetišta Kraljice Mira je Boškanova (Markova) špilja, zasigurno jedna od najljepših špilja na području općine.

Na lokalitetu Toplica nalazi se ukrasima bogata nekropola stećaka. Uz nekropolu je Obradovića groblje, gdje se nalazi nova crkvica uz jednu od najstarijih kapelica na području donje Hercegovine.
Lokva Toplica i čatrnja iz novijeg doba, ovaj lokalitet čine još zanimljivijim.

Na Brštanici izdvajamo zavjet- nu crkvu sv. Ante, uz koju se nalazi vrlo vrijedna nekropola stećaka. Uz nekropolu je velika čatrnja koju su, prema predaji, u srednjem vijeku izgradili dubrovački trgovci. Austrija je, uz gradnju uskotračne pruge,    početkom 20. st. izgradila i vodospremu, slivnike, ustave za filtriranje vode iz koje su se vodom opskrbljivale parne lokomotive. Bila je to najveća građevina od armiranoga betona na Balkanu. Vodosprema je sadržavala 7000 m³ vode.
Izgradnja saladža počela je krajem 19. st. pri brdu iznad polja i u razini najvišega vodostaja. Ti specifični  arhitektonski  oblici u Kućinama, Prisoju, Novome putu, Naklu i Pločnim guvnima pripadaju vlasnicima s područja neumske općine. Kukuruz se poslije berbe smještao na sušenje u saladžove, tj. kamene građevine za stanovanje u vrijeme radova u polju i smještaj oraće opreme i oruđa kojim se radilo u polju.

Središte Gornjega Hrasna smješteno je u Grahovištu, u kojemu se nalazila osnovna škola iz 1899. godine, crkva Krista Kralja (sv. Nikole) izgrađena 1909. godine, s čatrnjom i župnim stanom, te gospodarski objekti.
Na Podgradinju je pravoslavna crkva posvećena sv. Jovanu, izgrađena 1900. godine. Uz crkvu je pravoslavno groblje i nekropola stećaka. Manja nekropola stećaka nalazi se i na Lastvi.
U Rabranima (Tucakovina) ima mekteb, islamska vjerska škola.

Tko je Online

Imamo 5 gostiju i nema članova online

Statistika

Danas4
Jučer61
Tjedan118
Mjesec771
Ukupno47200

IZRADA LEAP-a

LEAP -Lokalni ekološki akcijski plan